Džemati
DŽEMA'AT BIJELA PLOČA – RJEČICA
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Muharem ef. Muminović Džema'at Bijela Ploča – Rječica formirana je početkom 1997. godine. U sastav džema'ata ulazi Rječica, Čakalovac i Parnica. Bijela Ploča broji oko 350 domaćinstava. Prvu teraviju u ovom džema'atu je klanjao Mustafa ef. Ahmetagić, a u mektebu je u to vrijeme radio Šemsudin ef. Čizmić. To se sve obavljalo u privatnoj kući. Od jula 1997. godine za imama tog džema'ata je postavljen Muharem ef. Muminović, koji je određene dužnosti obavljao u privatnoj kući. Od 1998. godine do 2000. godine traje izgradnja džamije donacijom Kuvajtske humanitarne organizacije i džema'atlija Bijela Ploča. Od 2000. godinedžema'atlije Bijele Ploče imaju prvu džamiju u svom mjestu. Ovaj džema'at je dva puta posjetio muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović. Mutevelije u ovom džema'atu su: Pašić Bajro, Begić Mustafa i Klobodanović Salih. Tokom rata živote su izgubili: 1. Begić Muhamed 2. Karabegović Suljo 3. Karabegović Jasmin 4. Karabegović Vahid 5. Karabegović Salko 6. Karabegović Salim 7. Karabegović Fadil 8. Bajrektarević Bego 9. Dikedžić Ševal 10. Mahmutagić Elvir 11. Buljubašić Haris 12. Čaušević Fadil 13. Musaefendić Enver 14. Musaefendić Zuhdija 15. Mujkanović Sabahudin 16. Mečević Tahir 17. Mečević Meho 18. Mahmutagić Meho 19. Mujanović Zijad 20. Abidović Rifat 21. Mehinagić Sanela 22. Ćatić Jasmin 23. Obralić Muriz 24. Dikedžić Hašim 25. Huseinbašić Muradif 26. Nalić Ramza 27. Ridžal Hajrudin 28. Musaefendić Sabina 29. Tahmiščić Mujaga 30. Sirovica Hava 31. Karabegović Sulejman 32. Karabegović Elma RJEČICA Ima oko 80 domačinstava. Uglavnom su svi članovi Islamske zajednice. Od 1977. godine 10 1980. godine bila je u sastavu džema'ata Moševac. Od tada sve do 1996. godine u sastavu je džema'ata Maglaj – Kuršumlija. Krajem 1996. godine i početkom 1997. godine pripada džema'atu Bijela Ploča. Ovaj džema'at je dva puta posjetio muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović. Zahvaljujući njenu i glavnom imamu h. Izudin ef. Kruški obnovljen je mesdžid koji je srušen tokom rata 1993. godine. Prvi mesdžid u ovom džema'atu je izgrađen 1966. godine. Zbog dotrajalosti tog mesdžida, džema'atlije su 1991. godine izgradile drugi mesdžid. U ovim mesdžidima je radio mekteb i uz Ramazan bi se klanjala teravija. U mektebu su radili Bradarić Husejin ef. i Mustafa Ahmetagić. Što se tiće imama uz Ramazan, teravih namaz su uglavnom obavljali učenici medresa. Dugogodišnji mutevelija ovog džema'ata je Šahman Suljo. Šahman Bego je uvakufio zemljište na kome se nalazi današnji obnovljeni mesdžid. Tokom rata živote su izgubili: 1. Šahman Suad, 2. Šahman Zaim, 3. Šahman Adil, 4. Šahman Edhem 5. Šahman Mahmut, 6. Šahman Dževad, 7. Šahman Aziz, 8. Šahman Ćerima, 9. Šahbaz Akif, 10. Šahbaz Adem, 11. Šahbaz Meho, 12. Šahbaz Rizad 13. Muhamedović Zahid 14. Muhamedović Anela Predsjednik džema'atskog odbora Klobodanović Salih Džema`at Bijela Ploča - Izvještaj o radu za 2008. godinu U prošloj godini su nastavljeni napori na iznalaženju rješenja po osnovu incijative za izgradnju imamskog stana, prvenstveno kroz obezbjeđenje adekvatne lokacije i zemljišta, te rješavanje imovinsko – pravnih odnosa za isto i započelo se sa pripremama za izgradnju gasulhane. DŽEMA'AT FAZLI-PAŠINA DŽAMIJA
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Šemsudin ef. ČizmićDžema'at Fazli-pašina džamija obuhvata dio Starog grada, gdje se nalazi i džamija (Donja Mahala) i jedan dio novog grada (Sjeverni dio). Kada je izgrađena Fazli-pašina džamija nema pisanih tragova. Nad ulazom u džamiju spominje se dobrotvor i godina obnove ove džamije: Dobrotvor Hadži Mehmed, godine 1166 (1752/53. H.g.). Pored džamije naš džema'at ima imamski stan za koji se također ne zna kada je izgrađen prvi put (jer je više puta obnovljen), niti se zna da je neko vakif stana i zemlje oko njega. Postoje pisani tragovi da je Fazli-pašina džamija imala 5 dunuma zemlje od čega je veći dio upravo u Donjoj Mahali. Sudbina naše džamije je žalosna i interesantna. Ne pamti se da je ikada imala stalnog imama. Kroz svoje postojanje služila je za obavljanje teravih-namaza uz Ramazan, za potrebe mekteba i nažalost kao skladište, bila je dakle potpuno izgubila svoju svrhu. Poslije srpsko-crnogorske agresije 1994. godine (01.10.) postavlja se prvi put imam ove džamije a to je Šemsudin ef. Čizmić. Predsjednici džema'atskog odbora u tom periodu bili su Mulalić Naser, Obralić Šemsudin, Bašić Jasmin i sadašnji predsjednik/mutevelija Njemčević Nadžib. U blizini džamije nalazi se turbe, u mezarju Gornje turbe u kojem se nalaze tri kabura. U zidu turbeta isklesan je natpis: Na ovom časnom mjestu leži Abdulkerim – Baba, Šejh i Evlija i njegov sin Šejh Muslihudin efendija, kao i Muslihudinova majka Kadira. Ko posjeti turbe, neka za njihove duše prouči Fatihu. Kao velike vakife našeg džema'ata možemo izdvojiti Hadži Muhameda, čije ime se spominje na natpisu iznad ulaznih vrata džamije i Mustafu bega Uzeirbegovića, čija je žena ukopana ispred džamije u haremu. DŽEMA'ATSKI ODBOR FAZLI-PAŠINE DŽAMIJE Džema`at Fazli-pašina džamija - Izvještaj o radu za 2008. godinu U ovom džema`atu u prošloj godini je započeta izgradnja novog mekteba u haremu Fazli-pašine džamije i urađena prva faza grubih radova, proširena je abdeshana, te postavljena kapija na ulazu u harem Gornjeg turbeta, te ozidana ograda istog. JUSUF-PAŠINA / KURŠUMLIJA DŽAMIJA
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: h. hfz. Hidaet ef. Talić Jusuf-pašina / Kuršumlija džamija je sagrađena u drugoj polovini 16. vijeka, a dao je sagraditi Jusuf paša Maglajlija. Od njene izgradnje postoji i džema'at, a podataka o tome je vrlo malo.
U prošloj godini izvođeni su otkrivački radovi II faze u unutrašnjosti džamije i kompletno novo malterisanje. Izvršena je rekonstrukcija grijanja, zbog ukidanja radijatorskog, zamijenjeni svi prozori na džamiji, kroz akciju dobrovoljnih priloga džema`atlija. DŽEMA'AT KOPICE
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Mahir ef. ZahirovićDžema'at Kopice udaljeno je od Maglaja 18 km. Sa zapadne strane graniči sa općinom Teslić koja je sada u manjem BiH entitetu. Teško je ustanoviti kada kada je tačno nastao džema'at Kopice. Pojedeinim džematlijama poznata je novija historija od 1900 godine. Poznato je da je džamija u Kopicama četrvrta po redu džamija. Prvi mesdžid sagrađen je mnogo prije 1900 godine. Vremenom postaje premalen pa je oko 1935. godine srušen i sagrađen novi. Kako se džemat širio i drugi mesdži postaje malan da primi broj klanjača pa je 1970. počela gradnja džamije. 10 X 13m. Otvorenje džamije bilo je 07.09. 1973. godine kojem je prisustvovao i tadašnji Muftija tuzlanski. Džamija je srušena 1993. godine od strane hrvatsko-srpskog agresora. Tačnije srušena je 26.06. 1993. godine, a 28. 06. 1993. godine džematlije Kopica su protjerani iz svog mjesta zajedno sa susjednim muslimanima Novo-Šeherskog kraja. Većina je tražila spas u pravcu Željeznog Polja, dok je jedan broj zarobljen i tako završio u raznim hrvatskim logorima. Muhadžirluk džematlija iz Kopica trajao je od 28. juna 1993.godine do augusta 1998. godine. Neki su se vratili prije u malob broju, u tada porušeni džemat. Ali 1998 godine desio se prvi masovni povratak u BiH i to u džemaat Kopice, kojeg će kasnije posjetiti i tadašnji prvi predsjednik FR BiH Alija Izetbegović. Iste godine (1998.)na temelju porušene džamije našao se donator i sagradio sadašnju džamiju. Udžematu Kopice od početka rata ( drugog svjetsko) vjerski se svodio na klanjanja namaza po kućama. Odmah nakon rata mekteb je oduzet od tadašnjih vlasti i u njemu je bila škola sve do 1954. godine, kada se škola seli na sadašnje mjesto. Mekeb je ostao prazan nekoliko godina. Jednog dana na inicijativu omladine, samovoljno prenose prostirku iz kuće Halilović Ibre u mekteb. Tu veče akšam i jaciju klanjali su omladina i djeca, u mihrab na mjesto imam stao je Halilović Džulaga. Nakon sedam dana počeli su na namaz dolaziti i ostale džemaatilije. Sa dolaskom ostalih džematlija došao je i Mustafa ef. Mehmedović. Stim da starije džematlije spominju da je prije Mustafe ef. dužnosti imam obavljao Refik ef. Jašić. Odmah nakon toga traženo je odobrenje za upotrebu objekta u vjrske svrhe. Poslije dobivanja dozvole džemat je dobio prvog profesionalnog imama Ibrahim ef. Mahalbašića. Zatim su slijedili : Salih ef. Bešo, Hazim ef. Jašarević i Ekrem ef. Vitlić, koji je u džematu radio 22 godine. Do početka agresije na BiH 1992. godine. Poslije rata i izgradnje džamije 1998. godine, pošto džema'at nije imao imamskog stana džumu namaz klanjao je Bahrija ef. Kadušić, zatim Nihad ef. Kruško, te Muharem ef. Muminović sve do izgradnje vakufske kuće. Nakon muhadžirluka i povratka u svoj džemat džematlije kreću u obnove kako svojih kuća tako i vjerskih objekata. Tako je uz pomoć humanitarne organizacije obnovljeno oko 70 % kuća. Izgradnjom imamskog stana ( vakufske kuće) uposlen je i stalni imamMahir ef. Zahirović koji je na dužnost imama u džema'at Kopice stupio 01.08.2001. godine, koji i danas obnaša dužnosti imama, hatiba i muallima. Imovina džema'ata sastoji se od:
1. Husić Eniz 1970. - 1992. 2. Smajuković Ibrahim 1970. - 1992 3. Smajuković Đulaga1968. - 1992 4. Mašić Ramiz 1941. - 1992. 5. Mustafić Semiz 1973. - 1992 6. Jašić Salko 1947. - 1992. 7. Halilović Šaban 1956. - 1992 8. Halilović Safet1960. - 1992. 9. Husić Vejsil1972. - 1992. 10. Delić Kerim 1959. - 1992. 11. Husić M. Idriz1964. - 1992. 12. Bašić Emin 1972. - 1993. 13. Jašić Omer 1968. - 1993. 14. Jašić Ibrahim 1956. - 1993. 15. Mustafić Halid1974. - 1994.16. Smajuković Emin 1945. - 1994 17. Musić Muhidin1975. - 1994. 18. Husić (Munifa) Idriz1960. - 1994. 19. Halilović Fikret 1971. - 1995. Spiak mutevelija u džema'atu :
Džema'atski odbor džema'ata je :
MEKTEBSKA NASTAVA U NAŠEM DŽEMATU Upis djece u naš mekteb se povećava iz godine u godinu, hvala Bogu, tako je u mektebsku 2008 / 09 godinu upisano 169 polaznika. Po razredima to izgleda ovako; I r. 24, II r. 26, III r. 28, IV r. 19, V r. 27, VI r. 22, VII r. 20. i VIII r. 3učenika. Na završne ispite ove godine izašlo je 117. polaznika. Za svakog polaznika mekteba je pripremljen skroman paketić, a najredovnijim i najboljim uručene su i novčane nagrede. Za rad sa djecom nagrađen je i imam džema'ata, Mahir ef, od strane džematskog odbora. POLAZNICI KOJI SU DOBILI NAGRADU:
Mi smo džemat koji nagrađuje svakoga ko zasluži, pa smo tako ovaj put posebnu nagradu dali polazniku našeg mekteba Jašić ( Sifet ) Elmedinu za postignute rezultate na takmičenjima iz matematike. On je u V r. zauzeo I. Mjesto na Općinskom takmičenju i I. Mjesto na Kantonalmon takmičenju.U VI r. je ponovio isti rezultet, I. mjesto na Općinskom i I. na kantonalnom takmičenju, da bi godinu dana kasnije u VII r. postigao najbolji rezultat osvojivši II. Mjesto na Federalnom takmičenju iz matematike, i sa tim rezultatom ide na Državno takmičenje tj. '' OLIMPIJADU MLADIH TAKMIČARA. '' Čestitamo! Ovo je, zasigurno, pored imama, zasluga i roditelja, kao i džematskog odbora i svih džematlija, zato iskrene čestitke svima u džematu sa željom, ako Bog da, do još boljih uspjeha i rezultata, i nagradom na Sudnjem danu. Amin! DŽEMA'AT Novi Grad Sve organizirane vjerske aktivnosti u gradu Maglaju su do agresije na Bosnu i Hercegovinu obavljane na desnoj obali rijeke Bosne, gdje postoje tri džamije. Sredinom 1992. godine, zbog intenzivnog granatiranja starog dijela grada, posebno džamija, iz bezbjedonosnih razloga se, odlukom tadašnjeg glavnog imama, Ferid ef. Čičkušića, obavljanje svakodnevnih vjerskih obreda prenosi na lijevu obalu rijeke Bosne, odnosno, u novi dio grada Maglaja. Tako su Dječiji centar, gradsko sklonište na pijačnom trgu, silosi na željezničkoj stanici i podrumi stambenih zgrada postali mjesta na kojima su obavljani kako svakodnevni namazi, tako i džuma, teravih i bajram – namazi. U jesen 1995. godine, po prestanku ratnih dejstava, tadašnji Odbor islamske zajednice donosi odluku o formiranju mesdžida u velikoj sali Dječijeg centra u kojem će se, sve do obnove oštećenih gradskih džamija, obavljati sve značajnije vjerske aktivnosti. Sve ovo je doprinosilo pojavljivanju ideje da se u ovom dijelu grada formira novi džemat. Tako je Rijaset IZ u BiH svojom odlukom (od 15.9.1999. godine, pod brojem: 03-HN-2358/99.) odobrio formiranje džemata Novi Grad. Prvi imam i hatib ovog džemata bio je (rahmetli) penzionisani glavni imam Ferid ef. Čičkušić. Poslije njega, dužnost hatiba i muallima je obavljao i Ekrem ef. Vitlić, te Atif ef. Dedukić, do potpunog povratka u svoj džemat Sukijja-džamije, u starom dijelu grada. Penzionisani mujezin Kuršumlija-džamije, Mustafa ef. Ahmetagić, je predvodio sve dnevne namaze i vodio mekteb ovog džemata. Nakon njega, mektebsku nastavu je izvodila i muallima Amira Talić. Pored svih nabrojanih vjerskih službenika, na pomenutim lokacijama, u ratnom periodu, pojedine vjerske obrede su predvodili i Šemsudin ef. Čizmić i , u ratu poginuli, Mustafa Hodžić, mujezin Kuršumlija-džamije.
Ranije spomenuti mesdžid u dječijem centru je funkcionisao sve do kraja aprila 2001. godine, kada je vraćen vlasniku. Tim činom je džemat ostao bez potrebnog prostora u kojem bi se obavljali vjerski obredi. Međutim, još ranije su pokrenute aktivnosti da ovaj džemat dobije svoju džamiju. Naime, mjeseca novembra 1996. godine, grad Maglaj je posjetila jedna turska delegacija na čelu sa valijom kantona Erzindžan (Erzincan), gosp. Redžepom Yazicioglu. Obilazeći grad sa glavnim imamom, Izudin ef. Kruškom, i predstavnicima Općine Maglaj, gospodin Yazicioglu je rekao: „ Novi dio grada nema džamije, šta mislite o ideji da ovdje (u centru grada) sagradimo džamiju, kao poklon ovom hrabrom narodu, borcima, gazijama i vitezovima.“ Glavni imam i tadašnji predstavnici Općine su oduševljeno prihvatili ideju, a ubrzo nakon toga su i posjetili Tursku, kada su potpisali povelju o bratimljenju Maglaja sa gradovima Tokat i Erzincan. Tokom te posjete donesena je konačna odluka o gradnji nove džamije i poslovne zgrade Medžlisa. Već u mjesecu maju 1997. godine, Maglaj je ponovo ugostio prijatelje iz Turske i tada je položen kamen temeljac Nove gradske džamije i poslovne zgrade Medžisa. Na realizaciju, iz raznoraznih razloga, se čekalo više godina. Zgrada medžlisa je otvorena 2004. a početak gradnje džamije je čekao 2008. godinu. U međuvremenu je, tačnije 2003. godine, u saobraćajnoj nesreći, poginuo nekadašnji valija, Recep Yazicioglu, od koga, u stvari i potiče ideja o gradnji džamije. Kao izraz sjećanja na ovog velikog čovjeka, ova džamija će i nositi njegovo ime. Idejno rješenje za novu džamiju je dao Salim Alp, a isto je u izvedbeni projekat pretvorio Majid Alispahić, arhitekta iz Maglaja. Radovi na izgradnji džamije su počeli 19.septembra 2008. godine. Građevinska firma «Famus», koja je bila angažovana na gradnji džamije, je u rekordnom roku, odnosno, za 300 radnih dana ili milion radnih sati, uspjela završiti sve predviđene radove. U gradnju džamije je utrošeno 2000 m³ betona i 150 tona željeza, a njena ukupna vrijednost se procjenjuje na 3 miliona KM. Inače, džamija se sastoji od prostora za klanjanje, (čije su dimenzije 22 m²) i suterena (čije su dimezije 30 m² ). Unutrašnjost džamije je ukrašena levhama i za džamije karakterističnim crtežima, što je djelo umjetnika iz Turske. U suterenu džamije su smještene dvije mektepske učionice, sportska sala, konferencijska sala, kancelarija džematskog odbora, magacin i muška i ženska abdesthana. Džamiju ukrašavaju i dvije munare, visoke po 42 metra, za čiju izgradnju je bio zadužen h. Muharem Kruško, poznati neimar iz Tešnja. Svečanom otvorenju džamije, 15. avgusta 2009. godine, prisustvovali su reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema Turske, dr. Ali Bardakoglu, muftija zenički, mr. Ejub ef. Dautović, kao i drugi predstavnici vjerskog i političkom života ove dvije prijateljske države. Tog dana su grad Maglaj, i džemat Novi Grad, zvanično dobili džamiju koja svojom vanjskom i unutrašnjom ljepotom zadivljuje sve koji je vide i posjete. Dužnost imama, hatiba i muallima džamije Vali Recep Yazicioglu i džemata Novi Grad, od 1. januara 2010. godine, obavlja Nevres ef Hodžić. U Džematskom odboru ovog džemata su, pored imama, Amela Hidić – predsjednik, Suljo Mehinović – blagajnik, Islam Hodžić – član i Fuad Čičkušić – član. Inače, džemat Novi Grad leži na južnoj i zapadnoj strani Maglaja i, prema evidenciji, obuhvata oko 370 porodica. DŽEMA'AT SUKIJJA – OMERDINO POLJE
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Atif ef. Dedukić Džema'at Sukijja – Omerdino Polje broji 350 domaćinstava i spada u gradske džema'ate. Do 1992. godine pripadao je džema'atu Kuršumlija, a od 1996. godine je samostalni džema'at. U džema'atu postoji Sukijja džamija i mesdžid na Omerdinom Polju. S obzirom da nije bio samostalni džema'at nije ni imao stalnog imama između prvog i drugog svjetskog rata, pa do agresije na BiH. Posljednji stalni imam u Sukijji džamiji jeb bio hafiz Esad ef. Ibrahimefendić koji je bio Maglajlija i koji je službovao u Sukijji do iza prvog svjetskog rata. Poslije toga o džamiji su vodili računa mujezini i džema'atlije: Agan Jusufbašić, Nurija Islamović, Muradif Lošić, Ishak Mačković, Sulejman Đonlić, Zijad Hasanić i mnogi drugi. Od 1994. godine imamsku i mu'allimsku dužnost obavlja Atif ef. dedukić. Objekti u džema'atu Sukijja džamija je sagrađena neposredno pod starim gradom. Nezna se kada je podignuta a prema predaji ovo je najstarija džamija u Maglaju. Nad ulazom je sačuvan natpis o njenoj obnovi. Na kamenoj ploči 35 x 45 cm uzidanoj nad ulazom u džamijunalazi se ovaj natpis na truskom jeziku: «On Bog je vječni tvorac». Fatima kći Abdulatifova neka uroni u more milosti istinitog, jer je iz jedne trećine svog imetka obnovila i oživjela ovu časnu džamiju. Časni posjetitelji koji uđu u ovu džamiju, neka se potrude i za dušu dobrotvorke u ime Allaha neka priuče fatihu. Džamija obnovljena tusućudvijestašezdesetiosmoj godini (1851) Najveći vakifi ove džamije u posljednjih 150 godina je Fatima kći AbduLatifa koja obnovi ovu džamiju i uloži jednu trećinu svoga imetka. Ova džamija je više puta obnavljana 1996. godine, a 2001. godine prlozima džema'atlija sagrađena je nova munara. Prvi mutevelija poslije agresije je bio Hasan Kahrimanović, zatim Hajrudin Bašić, a sada je Prijić veldin. S obzirom da je Sukijja bila mahalska džamija i nije imala stalnog imama u njoj se ipak odvijao islamski život, klanjala se teravija, džuma namaz i bajram namaz. Za vrijeme Ramazana su dolazili studenti u čenici naših medresa, a za vrijeme džume i bajram namaza u poslijednje tri decenije hatibsku i imasku dužnost obavljali su imami sa terena i to slijedeći imam: 1. Atif ef. Dedukić 2. Selim ef. Muminović 3. Sulejman ef. Halilović 4. Ismet ef. Okanović 5.Zejnil ef. Čolić 6. Sifet ef. Jahić 7. Husein ef. Osmančević 8. Nedžad ef. Hafizović 9. Mustafa ef. Brka 10. Hazim ef. Jašarević U Gornjoj mahali postojale su još dvije džamije koje su se zvale Gornjevačka i Zagređevaćka džamija koje su porušene poslije prvog svjetskog rata. Mektebi u džema'atu U neposrednoj blizini džamije Sukijje postojala su i dva mekteba: muški i ženski koji su funkcionisali do 1946. godine, kada su prestali sa radom, a mu'allim u tim mektebima 1945 na 1946. godinu bio je Hasan ef. Ljevaković. Ženski mekteb je porušen poslije drugog svjetskog rata. Ostale su zidine, a muški mekteb je porušen 1992. godine. Važno je napomenuti da je u jednom od ovih mekteba išao i pohađao vjeronauku i maglajski književnik Edhem ef. Mulabdić, kako je on to sam zabilježio u svojim zabilješkama, a potom nastavio maglajsku ruždiju. Mesdžid na Omerdinom Polju je novogradnja i sagrađen je 2000. godine sredsvtvima Visokog Saudijskog Komiteta. Spisak šehida : 1. Spahić Tarik, 2. Spahić Hajdar, 3. Hasaković Adil, 4. Izić Jasmina, 5. Hasanić Salim, 6. Herceg Salim, 7. Spahić Aziz, 8. Kujadinović ismet, 9. Arnautović Arnel, 10. Blambić Tahir, 11. Arifagić Hamdija, 12. Mulić Aziz, 13. Hadžišehić Šemso, 14. Hodžić Memsud, 15. Hodžić Semir, 16. Hodžić Hazim, 17. Didić Nermin, 18. Terzimehić Ermin, 19. Terzimehić Jasmin, 20. Ruvić Asim, 21. Šahbaz Rizah, 22. Bilić Sead, 23. Jusufbašić Hazim, 24. Salkić Sead, 25. Alibajrekatervić Bego, 26. Ruvić Fuad, 27. Zeković Safet, 28. Izić Nermin i 29. Nalić Izet. Predsjednik džema'atskog odbora: Prijić Veledin Džema`at Sukija – Izvještaj o radu za 2008. godinu: Nastavljeno je sa iznalaženjem rješenja po osnovu incijative za izgradnju imamskog stana, prvenstveno kroz obezbjeđenje adekvatne lokacije i zemljišta, te rješavanjem imovinsko – pravnih odnosa za isto. Također, u prošloj godini izvršeno je krećenje džamije i farbanje enterijera džamije. Također, uspješno je vođena akcija na ograđivanju i uređenju mezaristana. |
DŽEMA'AT BRADIĆI – KRUŠIK
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Kasim ef. Fetić Po kazivanjima džema'atlija Bradića prvi oblici organizovanog djelovanja muslimana kroz džema'at ima početak oko 1917. godine, kada je u selu živjelo 12 porodica. Zajedničke molitve su obavljali u najvećoj kući, a za imama su imali najčuvenijeg mještanina Bradića. Sa naraštajem broja domaćinstava mještani su se opredjelili za izgradnju mesdžida u skladu sa njihovim potrebama i mogućnostima. Tako po kazivanju najstarijeg žitelja ovog džema'ata prvi mesdžid je sagrađen 1930. godine, a prvi imam bio je Smajić koji je obavljao sve namaze i mlade naraštaje učio vjeronauci. Po dolasku imama Smajića počinje i značajnije naseljavanje stanovništa u Bradiće, tako da su se mještani opredijelili za izgradnju imamske kuće koju su završili 1950. godine. U periodu 1952. godine, kao godine koje su bliže i gdje se može baratati sa ranijim podacima za imama u džema'atu Bradići biva postavljen Sumbić Ibrahim koji je u džema'at unio živost, obrazovanost, što će pokazati da već narednih godina u medresi na izučavanje škole odlazi i jedan mještanin džema'ata Bradići. Naprijed navedeni imam se zadržao do 1966. godine kada odlazi u mirovinu. Tih godina u Bradićima je bilo oko 60-tak domaćinstava što je značilo da je potreba za mesdžidom veće kvadrature bila neophodna, te 1966. godine počinje sa izgradnjom za ta vremena izuzetno velikog mesdžida od dobrog građevinskog materijala. Otvaranje sagrađenog mesdžida je je obavljeno polovinom 1967. godine. Po izgradnji mesdžida džema'atski odbor je raspisao konkurs za imama i na isti se prijavio Bradarić Husein koji je u džema'atu obavljao dužnost od 1968. godine do 1975. godine. Početkom 1976. godine imama Bradarić odlazi iz naseljenog mjesta Bradići i izvjesno vrijeme u džema'atu radi imam Husein, rodom iz Kalesije, koji je takođe iste godine i otišao iz džema'ata. U periodu od 1976. do 1983. godine u džema'atu Bradići je dužnost imama obavljao Dedukić Atif, takođe u posmatranom periodu džema'atlije Bradića su izgradili novu kuću za imama i istu dali na upotrebu Dedukić Atifu. Vremenski period od 1973. – 1989. godine je period u kome džema'at Bradići nije imao stalno zaposlenog imama, te usluge dženaza, vjeronauke su obavljali: Muminović Selim, Bradarić Husein, Dedukić Atif i Bradarić Maid. U vremenskom periodu od 1989. – polovine 1993. godine u džema'atu na službi je bio Čizmić Šemsudin. Takođe u posmatranom periodu džema'atlije Bradića su se oprediijelili za izgradnju džamije sa svim pratećim sadržajima. Do protjerivanja mještana sa svojih ognjišta uspjelo se je dignuti prizemlje džamije, pribaviti sav potrebni materijal i rat je aktivnost oko završetka džamije prekinuo. Poslije rata u džematu su na službi bili Mahir ef. Zahirović, Adnan ef. Ridžal i sadašnji imam Kasim ef. Fetić. Za sve naprijed učinjeno morali su biti i određeni ljudi zaduženi za organizaciju i rukovođenje određšenim aktivnostima tako da u posmatranom periodu dužnosti mutevelije u džema'atu Bradići su obaljali: Mačković Avdo, Topčić Mustafa, Mčković Jusuf, Topčić Meho, Zahirović Zaim i Ridžal Šemso. Kao i svako naseljeno mjesto džema'at je imao svoje vakife koji su darovali dio imetka u vakuf, a izdvajaju se familije: Skejić, Mačković, Točić i Zahirović na čijim imanjima koje su uavkifili su napravljeni mjesdžid, džamija, greblja, te imamski stan sa okućnicom. Kao i u svim džema'atima diljem Bosne i Hercegovine i džema'at Bradići je imao svoje šehide koji dadoše život za odbranu bosne i hercegovine i to kako slijedi: - Mačković (mehe) Vahid, - Muminović (Rame) Rasim, - Hasanović (Đulage) Sead, - Zahirović (Ismeta) Jakub, - Skejić (Muniba) Nermin, - Muminović (Smaje) Sejo, - Muminović (Smaje) Safet, - Letić (Halila) Ramiz, - Omerović (Mahmuta) Mustafa, - Skejićč (Mahmuta) Husein, - Mačković (Hasana) Ahmet, - Skejić (Nijaza) Nevzudin, - Skejić (Ibrišima) Osman. Kao najtragičniji datum za povijest džema'ata Bradići uzima se 25.06.1993. godine kada su mještani protjerani sa svojih ognjišta, te tog tragičnog datuma su se desile i civilne žrtve rata, a zbog nepotpunih podataka nabrojat ćemo one koji se sjećamo i to: Skejić Ramila, Zahirović Hatidža i Letić Ramiza. Trenutno džema'at Bradići ima izuzetno loše uslove za uređenje vjerskog života, obzirom da džamija nije sagrađena, da je ratnim dejstvima mesdžid uništen,.te vjeronauka za učenike se obavlja u imaskom stanu. Kao prioriet u narednom periodu je dovršetak izgradnje džamije, te izgradnja spomen česme u čast šehida džema'ata Bradići. U naprijed navedenom tekstu ima mogućnosti da su se potkrale i greške, te ukoliko ih ima neka onih koji ih se tiču halale autorima ove biografije. Naseljeno mjesto Krušik pripada džema'atu Bradići gdje sa naseljenim mjestom D. Bradići čine jedan džema'at. Datira još od poslijeratnog perioda od drugog svjetskog rata. Od tog perioda pa do 1992. godine džema'at je vršio izgradnju dva svoja mesdžida. Prvi mesdžid je izgrađen 1948. godine , za koji je zemljište ustupila i uvakufila Hasić (Saliha) Fatima. Za drugi mesdžid je zemljište uvakufio Hasić (Osmana) Alija na kojem je izgrađen drugi mesdžid. Drugi mesdžid je izgrađen 1966. godine koji je bio sve do 1993. godine . Oba mesdžida su mještani radili svojim sredstvima i radnom snagom . 1992. godine dolazi agresija i rat, pa je selo 1993. godine bilo prinuđeno napustiti selo i ostaviti sve. U toku rata 1992 – 1995. godine selo je ostalo prva ruševina, tako da su porušili i novi mesdžid. Samim prestankom rata i početkom obilaska mezarja i Dana šehida otpočinje tihi povratak raseljenih mještana. Sa ulaskom prvih donacija 1998. godine i sanacijom jednog dijela kuća, rješavanjem nekih još problema, kao što su struja, škola, prijevoz, put, prvi povratnici se počinju vraćati u selo. Od tada se ukazala potreba za izgradnjom novog mesdžida, jer su džema'atlije tri godine ramazan klanjali po privatnim kućama. U 2002. godini Joldić Sinan ustupio je zemljište za izgradnju džamije. Uz pomoć donatora koji je odobrio 20.000,00 KM i radnom snagom i dobrovoljnim prilozima džema'atlija u iznosu od 15.200,00 KM izgrađena je džamija, tako da je zahvaljujući Allahu dž.š. ramazan 2002. klanjan u novoj džamiji. 3. U toku 2002. godine izgrađena je džamija, gasulhana, abdesthana i mokri čvor. 4. Spisak imama koji su službovali u džema'atu su: Salatović Mahmut, Smajić Ibrahim, Sumbić Ibrahim, Osmančević Husein, Dedukić Atif, Čizmić Šemsudin do 1992. godine. U toku 1996. godine prilikom formiranja džema'ata u izbjeglištvu u Bakotiću imamsko, hatibsku i mu'llimsku dužnost obavljao je Jakub ef. Alibašić. Poslije rata u džematu su na službi bili Mahir ef. Zahirović, Adnan ef. Ridžal i sadašnji imam Kasim ef. Fetić. Prilikom povratka u svoj džema'at prvi ramazan klanjan je u privatnoj kući, a klanjao ga je Haris Zolota iz Travnika. U 2002. za vrijeme ramazana teravih namaz je klanjao Boloban Nafiz. U 2001. i 2002. godini teravih namaz je klanjao Salatović Enis učenik medrese. Sadašnji imam je Kasim ef. Fetić. 5. Spisak mutevelija: Hasić (Osmana) Alija, Salatović Adem, Salatović Ibrahim, Topčić Meho, Hasić Rasim i salatović Rifet. 6. Spisak šehida u džema'atu: Hasić Salih, Hasić Samil, Hasić Izudin, Hasić benisa, Hasić Rifet, Hasić Zikret, Hasić Mirzet, Hasić Šefik, Vočić Elvir, Salatović Fadil, Salatović Ibrahim, Kalabić Zijad, Joldić Enes i Salatović Zijad. Civilne žrtve rata: Frkatović Nisvet i Kruško Saliha. MUTEVELIJA / PREDSJEDNIK: DŽEMA'ATSKOG ODBORA Džema`at Bradići - Izvještaj o radu za 2008. godinu Kada je u pitanju prošla godina u dzema`atu Bradići, u džamiji u Bradićima je uspješno privedena akcija uvakufljenja zemljišta za mezaristan, te uređenje i ograđivanja istog. Uređeno je i ograđeno dvorište i imamski stan i uvedena klima uređaj u džamiju. DŽEMA'AT KOSOVA
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Ramo ef. HalilovićHistorija i opis džema'ata Kosova Džema'at Kosova broji 470 domaćinstava sa 1850 stanovnika. Prostire se na površini od 9,5 km. Geografski džema'at je smješten u dolini rijeke Bosne i prvi puta se spominje u pisanom dokumentu od 1640 godine. Džema'at je prema usmenim predanjima i kazivanjima dobio ime Kosova nakon kosovske bitke, kao što je pisano u listu «Front slobode» iz Tuzle početkom pedesetih godina. A prema kazivanjima i predanju Valija ovoga kraja u vrijeme turske vladavine bio je zadužen da vodi vojnike na Kosovo, te je nakon pobjede, po povratku ovo mjesto dobilo naziv Kosova. Još u vrijeme Osmanskog carstva kroz Kosovu su vodili važni putevi, kao što je tadašnja kaldrma Karuše – Perkovići. Dolaskom Austrougarske odmah 1878. godine prosječena je makadamska cesta Brod – Zenica – Sarajevo. Prvobitno sjedište i centar džema'ata je bio gornji dio Kosove, podno Trebačkog brda. Naseljevanje u Donju Kosovu, počelo je prije 130 godine . Prije drugog svjetskog rata u Donjoj Kosovi je bilo samo 7 kuća, a nakon završetka istog rata džema'at je brojao ukupno 120 kuća. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije Kosova je pripadala srezu Maglaj, opština Trbuk, a potom srezu Tešanj, da bi maja 1952. godine na zahtjev mjesštana Kosove ponovo pripala srezu Maglaj. 1. Značajni događaji u džema'atu 1. 1967. godine džema'at je posjetio poznati alim Husejn ef. Đozo, i nakon džume namaza se obratio džema'atlijama, 2. 1969. godine održana svečanost povodom obnavljanja stare džamije i izgradnje minareta u Gornjoj Kosovi, a svečanosti su prisustvovali najviši predstavnici Starješinstva IZ-ce u Bosni i Hercegovini, 3. 2002. godine završena je gradnja nove džamije u Donjoj Kosovi, a svečano otvaranje džamije održano je u subotu: 15. Džumade-l-uhra, 1423. H.g. / 24. Augusta 2002. godine. Svečanom otvaranju prisustvovali su: zamjenik Reisu-l-uleme h.hfz. Ismet ef. Spahić, muftija zenički mr. ejub ef. Dautović, glavni imama Medžlisa Maglaj h. Izudin ef. Kruško, brojni imami opolitički prvaci, javni i kulturni radnici, te nekoliko hiljada vjernika. Vjerski objekti u džema'atu U Gornjoj Kosovi prvobitno je sagrađena džamija za koju se pretpostavlja da je bila prva seoska džamija na području Medžlisa Maglaj. 1924. godine u haremu te džamije sagrađena je postojeća džamija sa drvenim minaretom, koja je renovirana 1969. godine kada je izgrađen zidani minaret. U toku agresije na BiH 1992. godine ova džamija je oštećena od direktnog granatiranja. Sanirana je iste godine, aminaret 1998. godine. 1980. godine sagrađen je imamski stan sa mektebskom učionicom abdesthanom, gasulhana u džema'atu sagrađena je u toku rata dobrovoljnim prilozima džema'atlija, mektebska učionica u Donjoj Kosovi izgrađena krajem 1996. godine, 2002. godine završena i svečano otvorena džamija u Donjoj Kosovi. Dosadašnji imami, hatibi i mu'allimi u dćema'atu 1. 1.Osman ef. Ibrahimović – Mula Osman službovao oko 30 god. od 1924. godine, 2. hfz. Mustafa ef. Rahmanović do 1953. godine, 3. Sinanović ef. iz Gračanice – 3 godine 4. Hamza ef. Ibrahimkadić do 1955 – 1974. 5. Ramiz ef. Šabić od 1975 – 1977., 6. Muhamed ef. karahmet od 1977 – 1979. g. 7. Ragib ef. Halilović od 1979- - 1998.g. 8. Azem ef. Heljić od 1998. – 2000. 9. Ramo ef. Halilović od 2001. – Dosadašnje mutevelije – predsjednici džema'atskih odbora Mutevelije koji se pamte u džema'atu od 1924. godine su slijedeći: 1. Mustafa Mešić, 2. Mustafa – Mujo Mujagić, Hasan Mačković, 4. Meho dedić, 5. Suljo Alić, 6. Mehmed Husić, 7. Ragib Husić, 8. Ramo Alić i 9. h. Mustafa Sejmenović, sadašnji. Vakufi i vakifi O prvim vakufima i vakifima u džema'atu nema pisanih tragova, kao ni znanja kod starijih džema'atlija, što ukazuje na njihovo dugogodišnje postojanje, a može se vidjeti i po mezarju harema džamije i nišanima starijim više od 130 godina. Od poznatih vakifa novijeg datuma ubrajaju se: Mehmed Husić, Hasan Smajić, Husejn Sejmenović, Salih Mešić, Ahmet Mujagić, Salih Bošnjak, Mustafa Kulaš, Smajl Mujkanović, Ema Spahić i Ismet Smajić. Spisak šehida, palih boraca i civilnih žrtava proteklog rata 1. Alić Muhamed, 2. Alić Sanel, 3. Begić Ramiz, 4. Halilović Ernes, 5. Halilović Ismet, 6. Husić Adem, 7. Mešić Adis, 8. Muminović nermin, 9. Rahmanović Ramo, 10. Rahmanović sead, 11. Salkić Muhidin, 12. Sjemenović Enis, 13. sejmenović Mufid, 14. Spahić Halid, 15. Spahić Muhamed, 16. Spahić Nurudin, 17. Suljić Fehim, 18. Tabaković Salih, 19. Čolić Muhamed, 20. Mujagić Ahmet, 21. Smajić Almir, 22. Sejmenović Ahmet, 23. Halilović Fikret, 24. Blažanović Ranko 2. Spisak civilnih žrtava rata 1. Blitović Ulfeta, 2. Blitović Bahrija, 3. Kruško Mehmed, 4. Alić Rabija, 5. Rahmanović Naida i 6. Katanović Merima Džema`at Kosova – Izvještaj o radu za 2008. godinu U prošloj godini u džema`atu Kosova uređen je harem nove džamije, a u prizemlju nove zgrade urađena je radna kancelarija džema`atskog odbora. Od starog mekteba kod nove džamije preuređen je korisni prostor za potrebe garaže. U Gornjoj Kosovi izvršeno je čišćenje oko vakufske kuće, i pokrenuta akcija na uređenju sofe u gornjoj džamiji. DŽEMA'AT MISURIĆI
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: h. Muminović ef. Selim I najstariji mještani Misurića ne pamte od kad datira ovo naselje. Znaju i spominju samo najstarije familije po kojima su upamtili ovo naselje, a to su slijedeće familije: Alić, Berbić, Ćatić, Delić, Fetić, Hadžić, Hasanić, Hodžić, Hrnjić, Jusufbašić, Mašić, Memišević, Nalić, Pračić, Smajlović i dr. Sve do 1935. godine naseljeno mjesto Misurići nisu bili organizirani kao džema'at. Do tada svim vjerskim aktivnostima brinulo se i upravljalo iz Maglaja. Od 1935. godine Misurići egzistiraju kao zaseban džema'at, ali ni tada nemaju vjerskog objekta, pa se vjerske aktivnosti obavljaju po kućama, a djeca uče u kući mjesnog imama rahm. Mahmut ef. Memiševića. Na uvakufljenom zemljištu porodice Jusufbašić 1946. godine izgrađen je i prvi mjesdžid u ovom džema'atu. Mesdžid je vrlo malih dimenzija 5,50 x 7 m. Sačuvan je do današnjih dana, ali u vrlo trošnom stanju. Suvremeni trend življenja zahtjevao je izgradnju većeg i funkcionalnijeg objekta. Džema'atlije donose odluku o gradnji novog mesdžida na uvakufljenom zemljištu od strane Mustafe Hasanića, u samom centru džema'ate. Mesdžid je izgrađen i pušten u funkciju za samo par mjeseci na kraju 1990. godine i početkom 1991. god. za pet mjeseci. Mesdžid je dimenzija 9,50 x 13,50 m sa abdestanom, gasulhanom i ostavom u suterenu. Uz postojeći mesdžid u aprilu 2001. godine izgrađen je minaret, a na jesen iste godine podignut je i sprat na mesdžidu. Treba istaći da je sve ovo urađeno sopstvenim sredstvima i bez ikakve donacije. U 2000. godini uz donaciju «Crvenog polumjeseca» iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i uz znatna novčana sredstva i radnu snagu džema'atlija izgrađen je i mesdžid u Jelovcu. Dimenzije ovog mesdžida su 8,50 x 10 m, sa abdesthanom, gasulhanom i ostavom u suterenu. Imami koji su službovali u džema'atu Misurići su: - prvi imam ovog džema'ata je Mahmut ef. Memišević (imamsku dužnost obavljao je preko 40 godina), - Sifet ef. Jahić, imamsku dužnost obavljao je 1 godinu, - Od 1978.g. i danas imamsko-mu'allimsku i hatibsku dužnost obavlja Selim ef. Muminović. Mutevelije ovog džema'ata su: - Mašić Mehmedalija, - Alić Selim, - Jusufović Ašis, - Memišević Himzo, - Mutapčić Muhamed, - Memišević Himzo Nemamo vakufa jer sve uvakufljene parcele u našem džema'atu pripadaju vakufu Jusuf-pašine Kuršumlije džamije u Maglaju. Postoji samo vakuf za plac postojeće džamije u Misurićima od džema'atlije Hasanić (Omera) Mustafe. PREDSJEDNIK DŽEMA'ATSKOG ODBORA: Memišević Himzo Džema`at Misurići – Izvještaj o radu za 2008. godinu: U prošloj godini nastavljeno je sa iznalaženjem rješenja po osnovu incijative za izgradnju imamskog stana, prvenstveno kroz obezbjeđenje adekvatne lokacije i zemljišta, te rješavanje imovinsko – pravnih odnosa za isto. U džamiji u Misurićima urađen je mihrab, a ispred džamije stepenište i nastrešnica. U dva navrata rađeno je na čišćenju mezaristana u Jelovcu. Uspješno je privedena akcija upisa svih džema`atlija u matičnu knjigu. DŽEMA'AT NOVI ŠEHER
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: h. Rahman ef. Skejić 1. Džema'at Novi Šeher postoji još od XVI stoljeća. U novije vrijeme do 1979. godine Novi Šeher je bio Odbor Islamske zajednice (Medžlis). Džamija u Šeheru postoji još od vakifa Muharrem Paše (po nekim Ibrahim paše). S početka XX vijeka pored džamije Šeher je imao i dva mekteba. Od 1913. godine džamija se nalazi gdje je i današnja. 1928. godine obnovljena je drvena munara. 1957 –1958. godine uz adaptaciju džamije urađena je kamena munara koja je bila sve do rata 1992 – 1995. godine. Otvorenje obnovljwene džamije i munare je bilo 1958. godine. 2. Kroz Šeher se prošla vremena putovalo za Tešanj, te su visokodostojnici Islamske zajednice često svraćali u Novi Šeher. U novije vrijeme dok se rat završio 1996/97. godine Šeher je posjetio reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH dr. Mustafa ef. Cerić. Šeher su posjećivali i drugi vjerskodostojnici. 3. Džamija u Novom Šeheru (Muharrem-pašina) 1993. godine srušena je do temelja kao i munara, a u donjem spratu vakufske kuće, gdje se nalazio mekteb, čestnici su nakon što su se spojili sa ustašama, uveli tenk iz kog su po potrebi djelovali. Potpuno je devastirana gasulhana i vakufski stan. Uz pomoć Visokog Saudijskog Komiteta džema'at Novi Šeher je sagradio veoma funkcionalnu džamiju sa velelepnom munarom (42 metra). Izvođač radova na džamiji je bila građevinska firma iz Novog šehera «Tib», a munaru je izgradio h. Muharem Kruško iz Miljanovaca kod Tešnja. Radovi su počeli 11.08.2000. godine a porvu džumu i prijem – proglašenje završetka radova od strane Visokog Saudijskog Komiteta klanjali smo 17.11.2000. godine. Džumi je prisustvovao i direktor Visokog Saudijskog Komiteta Šejh Nasir. Prva gasulhana u Šeheru je sagrađena 1968. godine, a adaptirana je kada je i džamija. Još teku radovi na unutrašnjem uređenju. Mekteb je adaptiran prije džamije pred Ramazan 1999. godine. U njemu smo obavljali sve aktivnosti do izgradnje džamije. Prije adaptacije mekteba 1997. godine, 1998. i dio 1999. godine klanjalo se i učila djeca po nekim adaptiranim kućama. U to vrijeme džumu je klanjao najčešće Asim ef. Kusur, kao i učenje djece do kraja 1998. godine. Mustafa ef. Skejić je dolazi 3 dana (petak, subota i nedjelja), s početka 1999. godine do 01.07.1999. godine, kad dolazi stalni imam Rahman ef. Skejić , koji je ujedno i predavao u O.Š. «Novi Šeher» vjeronauku i koji radi i danas. Abdesthana je urađena u sklopu džamije. Još traju radovi na ograđivanju harema i ostale infrastrukture. 4. Po znanju starijih džema'atlija u džema'atu su radili slijedeći imami: rah. Hfz. Medić, rahm. Ef. Hulusić, rah. Ahmed ef. Aličić, Muhamed ef. Efendić, Osman ef. Trepčić, rah. Ahmet ef. Cvrčak (kojeg su ustaše ubile u toku ovog rata dok je bio u zasluženoj penziji), hafz. Mustafa ef. Efendić do protjerivanja svih Šeherlija 1993. godine, trenutno od 1999.god. i danas imam u džema'atu Novi Šeher je Rahman ef. Skejić. 5. Mutevelije / predsjednici džema'atskog odbora za koje se zna: Emko Alispahić, Meho Pajvan, Omer Bašić, Daut Bašić, Salih Sijahović, Šefik Mulasmahić rahmetli, Sulejmen Mulasmajić, Suljo Bašić. Poslije ovog rata su Sulejmen Tumbić, Nusret Alispahić i trenutno Izet Gračo. 6. Što se tiće vakifa sa većim posjedom oko 10 dunuma spominje se h. Asim Lepić, koji živi u Engleskoj. Ostali vakifa je bilo sa manjim posjedima (Mulasmajića, Bašića i dr.) ali konkretne podatke ne posjedujem. 7. Šehidi i civilne žrtve rata tokom agresije '92-95 su slijedeći: 1. Tutan (Salih) Huso, poginuo 1992. godine, 2. Alispahić (Ismet) Meliha, poginula 1993. godine, 3. Mulasmajić (Edhem) Jasmin – 1992.g. 4. Smajlović (Bekrija) Bekrija – 1993. 5. Alispahić (Safet) Nijaz – 1993.g. 6. Hasaković (Ramo) Fatima – 1993.g. 7. Puljić (Haso) Ekrem – 1993.g. 8. Bašić (Mujo) Ahmet – 1993.g. 9. Tumbić (Mustafa) Mehmed – 1993.g. 10. Mezetović (Fadil) Veledin – 1993.g. 11. Alispahić (Ibro) Mehmedalija – 1994.g. 12. Isić (Asim) Bego – 1994.g. 13. Đuhera (Ferid) Sulejman – 1994.g. 14. Alispahić (Meho) Fikret – 1994.g. 15. Pepelar (Husein) Jasminko – 1994.g. 16. Bašić (Ismet) Hasan – 1994.g. 17. Mulasmajić (Mehmed) Ekrem – 1995.g. 18. Mujkić (Idriz) Samir – 1995.g. 19. Muftić (Dedo) Ahmet – 1994.g. Civilne žrtve rata su: 1. Đuhera (Nusret) Elida – 1992.g. 2. Peplar (Asim) Rukija – 1993. 3. Đuhera (Derviš) Ismet – 1993.g. 4. Lepšić Hava – 1993.g. 5. Đuhera (Mustafa) Ševala – 1993.g. 6. Ismičić (Salih) Raza – 1994.g. PREDSJEDNIK DŽEMA'ATSKOG ODBORA: Gračo Izet Džema`at Novi Šeher – Izvještaj o radu za 2008. godinu: Završena je instalacija centralnog grijanja imamskog stana, mektebske učionice i gasulhane u džema`atu Novi Šeher sa proširenjem kotlovnice i uređenjem kompletnih pratećih sadržaja novom fasadom, te su izvršene pripreme za otvorenje obnovljene Muharem-pašine džamije sa pratećim sadržajima. DŽEMA'AT TUJNICA
1. Dćema'at Tujnica broji oko 500 stanovnika članova . Od toga članova Islamske zajednice je 122. Džema'at je od Maglaja udaljen oko 7 km. Aktivnosti u džema'atu su klanjanje džuma namaza, teravih-namaza i obilježavanje znamenitih datuma iz historije obilježavanja znamenitih datuma iz historije Islama. Vjerska pouka sa mladim održava se dva puta sedmično 2. Naš džema'at je posjetio muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović prilikom otvorenja naše džamije 27.09.1999. godine, a redovno nas posjećuje glavni imam Medžlisa h. Izudin ef. Kruško sa članovima Izvršnog odbora. 3. Postojeća džamija je obnovljena u 8-om mjesecu 1999. godine. Prvi mekteb je sagrađen 1959. godine. Prva džamija je izgrađena 1987. godine. Gasulhana je u izgradnji, abdesthana je u sklopu džamije, a imamski stan nemamo. 4. Imami koji su službovali u Tujnici su: Ahmet ef. Cvrčak, Osman ef. Trepćić, Mustafa ef. Skejić, Šemsudin ef. Čizmić, hafiz Hidajet ef. Talić, Maid ef. Ibrahimović i Asim ef. Kusur. 5. Dosadašnje mutevelije u Tujnici su: h. Ibrahim Suljaković, Bečirović Nezir, Mujaković Jusuf, Suljaković Zijad i Bečirović Rasim. 6. Poznati vakifi u Tujici su: Mujaković Jusuf i Suljaković Ibrahim. 7. Spisak šehida: 1. Mejrić Samir. 8. Spisak civilnih žrtava rata: Mejrić Semir, Mejrić Paša, Hukić Mirela, Omić Almedin, Suljaković Zehnira, Suljaković Muharem i Suljaković Mina. Predsjednik džema'atskog odbora Bečirović Rasim Džema`at Tujnica – Izvještaj o radu za 2008. godinu: U prošloj godini urađena je potpuna toplotna izolacija mektebske učionice, fasada, postavljen je laminat u učionici i kancelariji i kupljen namještaj za učionicu. |
DŽEMA'AT ČOBE
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Enver ef. VardoČobe su smještene ispod manjeg brda koje se zove Gradine. Udaljeno je oko 18 km od Maglaja, kao glavnog centra općine i Medžlisa Maglaj. Poznata je legenda o ovom selu u kojoj se kaže da nosi naziv od nekih čobana koji su tu imali svoje sezonsko prebivalište. Sasvim je sigurno da je pripadalo maglajskoj nahiji u doba Osmanskog crstva, koje je 1604. godine obavilo prvi popis obveznika BiH, ali možda pod drugim imenom. Najpoznatiji izvor je korito oko koga se formiralo selo 1940. godine . Selo Čobe je imalo 290 stanovnika, a 1991. godine 650 stanovnika. Sada ima oko 200 domaćinstava. Prije II svjetskog rata postojala je kuća, a i mesdžid, dok se tačna godina gradnje ne zna. Zna se da je 1950. godine obnovljena kuća, a 1969. godine obnovljen mesdžid. 1990. godine je napravljena gasulhana u ovom selu. 1998. godine je napravljena šehidska česma na kojoj su ispisana imena šehida. 2000. godine sagrađen je novi mesdžid s prvom munarom. Dosadašnji imami su: Ibrahim ef. Vehabović, Abdulah ef. Bajrić, Refik ef. Jašić, Husein ef. Mujčić, Rašid ef. Smajlović, Nedžib ef. Zgrčo, Mahmut ef. Roša, Muhamed ef. Efendić, Husejin ef. Bečirević, Salih ef. Bešo, Nurija ef., Salih ef. Haušić, Mustafa ef. Brka, Hamid ef. Tukulić, Nihad ef. kruško, Asim ef. Kusur i imam Maid ef. Ibrahimović. Dosadašnje mutevelije su: Kusur Derviš, Meškić Avdo, Mulasmajić Kasim, Dubravica Salih, Meškić islam, Jašić Ismet, Turčinović Rašid, Smajlović Osman, Mulasmajić Rašid, Meškić Safet, Meškić Ćašif, Meškić Sakib, Turčinović Nezir, Turčinović R. Rašid, Smajlović Ašir, Dubravica Mujo, Meškić M.- Kasim, Smajlović Nezir, Jusufbašić Mehemed i Meškić Rifet, koji je trenutno mutevelija u džema'atu. Imena poznatih vakifa su: Hasan Žepčak, Turčinović Osman, Meškić R. Hasan, Meškić E. Emin, Meškić Š. Ramo, Meškić I. Omer i Kusur Derviš. Šehidi u ovom džema'atu su: Džano Semir, Jašić Ešef, Smajlović Refik, Smajlović Hasan, Turčinović Husejn, Meškić Miralem, Meškić I. Kasim, Meškić Sedin, Meškić Mehemed i Smajlović Derviš. Civilna žrtva rata je Meškić Senada Amela. Predsjednik Džema'atskog odbora: Meškić Rifet Džema`at Čobe - Izvještaj o radu za 2008. godinu U prošloj godini su izvršene pripreme za drugu fazu radova na završetku imamskog stana i mektebske učionice, te kupljen neophodan materijal. DŽEMA'AT DOMISLICA
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Nijaz ef. BolobanDžema'at Domislica broji oko 220 domaćinstava. Kao i u mnogim džema'atima vjerski život se odvija normalno i bez nekih problema. Prioritetno mjesto zauzima vjerska pouka koja se redovno izvodi. Pošto je ovaj džema'at povratnički još mnogi Domisličani se nisu vratili na svoja prijeratna ognjišta. Socijalni status džema'ata je nezadovoljavajući. Veliki broj domačinstava je bez radnog odnosa. - 26.06.1993. godine kompletan džema'at je morao napustiti svoja ognjišta i rasuti se po: Zenici, Željeznom Polju, Begovom Hanu i drugim mjestima. - Prvi povratak je registriran 05. jula 1997. godine kada se uz veliki trud i napor mnogih uspjelo vratiti 15-tak Domisličana. - U mjesecu augustu 1997. godine ovaj džema'at je posjetila delegcija Rijaseta, Muftijstva i Medžlisa. - Pošto je džamija bila porušena, ona se obnavlja u decembru 1997. godine. - Takođe i imamski stan koji je bio zapaljen, obnovljen je u decembru 1997. godine. - Početkom 1998. godine obnovljena je i gasulhana. - U subotu 31. januara, 1998. godine u 3 sata i 30 min. džamija je ponovo minirana, od strane pripadnika HVO-a, - Tokom 2000. godine napravljen je i izgrađen visoki minaret koji simbolizira vjerski život ovog džema'ata, - 1939. godine izgrađen je mekteb u džema'atu, - 1976. godine izgrađena je džamija, - 1978. godine izgrađen je imamski stan, - 1979. godine izgrađena je gasulhana, - 1980. godine izgrađeni su i prateći objekti uz džamiju. Imami koji su službovali u džema'atu: - Mujo ef. Kusur, - Mustafa ef. Kadušić, - Meho ef. Kadušić, - Salih ef. Bešo, - Cvrčak ef. Ahmet, - Mustafa ef. Brka, - Mustafa ef. Skejić, - Muharem ef. muminović, - Asim ef. Kusur i - Nafiz ef. Boloban. Mutevelije u džema'atu: - Cvrčak Sulejman, - Kadušić Munif, - Cvrčak Hasan, - Kusur Smajo, - Kadušić Jusuf, - Kadušić Kasim, - Kusur Ibrahim i Cvrčak Mevludin. VAKIFI: Kusur Mehmed, Dragonjić Mujo i Duda, Sirovica Zajko i Mevlija, Kusur Husein i Hatema. ŠEHIDI I CIVILNE ŽRTVE RATA: 1992 – 1995. g. Kusur Senad, Kadušić Ahmet, Kusur Muris, Suljaković Mumin, Suljaković Mihana 8živa zapaljena), Kadušić Šefik i Kadušić Nura. Džema`at Domislica – Izvještaj o radu za 2008. godinu Uz maksimalan angažman svakog džema`atlije u prošloj godini uspješno je započeta izgradnja nove džamije i završena prva faza grubih radova. DŽEMA'AT JABLANICA
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Nihad ef. Kruško Jablanica je smještana na lijevoj strani uzvodno prema Maglaju. Selo se provlači uz rijeku gdje se u središtu selo Jablanica razdvaja na dva dijela – desna strana prema Bašićima i Gornjem Rakovcu, a pravo Puljkovac i Donjem Rakovcu. Zauzima vrlo lijep geografski položaj. Prema biračkom spisku septembar 2002. godine na biračkom spisku ima 527 članova. Nekad davno postojao je mekteb u Jablanici dimenzija 5 x 6 m, drvene građe koji je bio na privatnoj zemlji i nije bio registrovan kod nadležnih organa IZ u Sarajevu i nije bilo stalnog imama, a džema'at Jablanica se vezao za Fazli-pašinu džamiju u Maglaju. Prvi vakif 1947-48. godine uvakufio 1 dunum zemlje na parceli zvana «Bare» za potrebe IZ Maglaj džema'at Jablanica. Na tom zemljištu je izgrađen drugi mekteb u Jablanici do 1954 – 59. dimenzija 7 x 8 m na sprat za učenje djece bez mihraba, gore sprat za stanovanje, a dolje učionica. Pošto se nije mogao postaviti imam, to su džema'atlije kasnije izgradili mihrab i proglašen je mesdžidom od strane IZ u Sarajevu i od tada su se imami redovno postavljali na dužnost u džema'atu Jablanica. Treći mekteb je izgrađen na istom mjestu, pošto je prethodni bio u lošem stanju, a građen je pred rat na BiH 1989- 1991. god. dimenzija 10 x 8 m koji su četnici 1992. godine zapalili, za isti dan kad je njihova crkva pogođena u Maglaju. Za vrijeme gradnje ovog mesdžida imam u Jablanici bio je Dedukić Atif ef. iz Trepča – Tešanj, koji je sa svojim džema'atlijama napustio džema'at 1992. godine zbog četničkog napada. Tokom agresije 1992 – 95- džema'at Jablanica je kompletan istjeran sa svog ognjšta. Poslije ofanzive Armije R BiH 1995. godine džema'at Jablanica je oslobođen, i džema'atlije su se počele vračati u svoj džema'at i na svoja ognjišta. Mekteb koji je bio zapaljen trebalo ga je obnoviti za potrebe vjerskog života. Za imama je postavljen Bahrija ef. Kadušić. Uz pomoć donatora Crvenog polumjeseca U.A. Emirati, kao i dobrovoljnih priloga džema'atlija uspjela se napraviti džamija sa drvenom munarom. Džamija je dimenzija 13 x 6 m na sprat sa učionicom i munarom. Imami koji su službovali u džema'atu Jablanica: 1. Baraković Husejn ef. – Miričina – Gračanica, 2. Mulaomerović Fejzulah – Šokovica – Gračanica, 3. Omerović Kasim ef. 4. Aganović Muhamed ef. Poljice – Lukavac, 5. Mahalbašić Ibrahim ef. – Planje – Tešanj, 6. Okanović Safet ef., 7. Karahmet Muhamed ef. Miljanovci – Tešanj, 8. Halilović Sulejman ef. Kradaglije – tešanj, 9. Alihodžić Muhamed ef. – teslić, 10. Dedukić Atif – Trepče – Tešanj, 11. Kadušić Bahrija ef. Domislica – Maglaj 12. Vitlić Ekrem ef. Kamenica – Teslić Mezari u Jablanici 1. jablanica, 2. Vodica 3. Puljkovac 4. Brezik, 5. Dizdarovica 6. Selišće, 7. Hrnjičići Plane U džema'atu je izgrađena šehidska česma koja je postavljena ispred škole . Džema'at posjeduje i imamski stan veličine 7 x 6 m sa podrumskim prostorijamqa koje su u lošem stanju. Početkom rata u džema'atu je zarobljeno i odvedeno 16 muškaraca, za koje se ni danas nezna a to su: 1. Bradari H. Ekrem 1953. 2. Bradarić H. Mujo 1960. 3. Bradarić H. Senad 1971. 4. Bašić H. Asim 1952. 5. Bradarić S. Muhamed 1962. 6. Bajrić S. Almir 1972. 7. Bradarioć I. Salih 1948. 8. Bajrić R. Naim 1937. 9. Bašić M. Samir 1970. 10. Bajrić R. Mustafa 1934. 11. Begić N. Ibrišim 1971. 12. Hrnjičić A. Senad 1964. 13. Husukić M. Hasib 1960. 14. Mehinagić D. Delija 1971. 15. Salkić A. Salkan 1951. POGINULI TOKOM AGRESIJE 1. Mehinagić A. Nijaz 1963.-1992. 2. Bradarić MB. Mirsad 1973.-1992. 3. Huseinbašić H. Besir 1959.-1992. 4. Bašić M. Muhamed 1961.-1992. 5. Mehinagić J. Ekrem 1954.-1992. 6. Husukić M. Ahmet 1942.-1992. 7. Mehinagić M. Ramiz 1968.-1992. 8. Hrnjičić A. Salim 1971.-1992. 9. Mehinagić F. Hasan 1970.-1992. 10.Begić H. Mehmedalija 1970.-1992. 11. Salkić H. Suvad 1970.-1992. 12. Smajić Dž. Fuad 1956.-1992. 13. mehinagić H. Vahdet 1960.-1992. 14. Salkić E. Emir 1963.-1993. 15. Mahmutagić R. Enver 1969.-1993. 16. Begić M. Senahid 1960.-1993. 17. Husukić Ć. Naim 1968.-1993. 18. Kadrić S. Sabahudin 1968.-1993. 19. Mehinagić H. Safet 1955.-1993. 20. Mehinagić E. Nusret 1957.-1993. 21. Husukić S. Ćašif 1936.-1993. 22. Hodžić S. Emin 1955.-1994. 23. Begić H. Mustafa 1964.-1994. 24. Krpić M. Husein 1960.-1994. 25. Hrnjičić I. Adem 1937.-1994. 26. Karahusić H. Mehmed 1947.-1995. 27. Hrnjičić H. Ševal 1961.-1995. Podatke pripremio: Ekrem ef. Vitlić Džema`at Jablanica - Izvještaj o radu za 2008. godinu U džema`atu Jablanica u prošloj godini radilo se na uređenju imamske kuće, saniranje dijela krova na džamiji, te izvršena popravka i farbanje ograde oko džamije. DŽEMA'AT LIJEŠNICA
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: h. Ismet ef. Burajić Džamija u Donjoj Liješnici počela se graditi 1982. godine. Gasulhana i prateći objekti u Donjoj Liješnici izgrađena je 1996. godine. Vodovod je izgrađen 1990. godine. Imamski stan je napravljen 80-tih godina. Centralno grijanje za džamiju, imamski stan i prateće objekte sa gasulhanom urađeno je 2001. godine. Džamija u Gornjoj Liješnici izgrađena je 2002. godine. Vodovod za gornju džamiju urađen je 2003. godine. Spisak dosadašnjih imama: Ef. Omer, 2. Joldić ef. Mustafa, 3. ef. Hasib, 4. ef. Ismet, 5. Hodžić ef. Alija, 6. ef. Hazim, 7. Bradarić ef. Maid, 8. Hafizović ef. Nedžad, 9. Omerović ef. Enver, 10. Burajić ef. Ismet. Spisak dosadašnjih mutevelija Bradarić Mustafa – Mujo, Salkić Mujo, Bajrić Mehmed, Bradarić Mehmed, Burajić Ismet, Bradarić Began, Čajić Ferid, Bradarić Meho, Salkić Elvir, Suljaković Ašir Spisak vakifa: Zahirović Nazif, Bradarić Hakim, Bradarić Zumra, Međić Salih Mustabašić Hanka Spisak civilnih žrtava rata: Bradarić (Nenad) Milka 1952.-1992.g. Kujrić (Sulejman) Ramza 1961. -1992.g. Salkić (Husein) Sevla 1954.-1992.g. Bradarić (Mustafa) Đemo 1993.g. Bradarić (Salih) Fadil 1931.-1993.g. Bradarić (Alija) Fahra 1944. -1993.g. Bradarić ( Muharem) Hasan 1930.-1993.g. Gračić (Mehmed) Hatidža 1936.-1993.g. Šehić (Mujo) Mulo 1922.-1993.g. Šehić (Osman) Zlata 1941.-1993.g. Havić (Mehmed) Hatka 1946.-1994.g. Spisak šehida i poginulih boraca; Bajrić (Muharem) Adem 1940.-1994. Bajrić (Rašid) Remzo 1946.-1994. Bajrić (Rašid) Šahza 1955.-1994. Bajrić (Đulaga) Zijad 1957. -1992. Bradarić (Mahmut) Ahmet 1940.-1993. Bradarić (Mustafa) Džemail 1946.-1993. Bradarić (Suljo) Eldin 1973.-1994. Bradarić (Meho) Enida 1961.-1993. Bradarić (Ibrišim) Ibrahim 1957.-1993. Bradarić (Mustafa) Ishak 1953.-1994. Bradarić (Bajro) Meho 1952.-1992. Bradarić (Muriz) Nedžad 1960.-1993. Bradarić (Mujo) Ševal 1958.-1993. Bradarić (Adem) Zijad 1966.-1992. Čamić (Ahmet) Bajro 1953.-1993. Čamić (Selim) Mustafa 1941.-1993. Čizmić (Mahmut) Asim 1963. -1992. Gračić (Alija) Jasmin 1960.-1995. Havić (Alija) Jasmina 1966. -1993. Herceg (Osman) Ibrahim 1958. -1992. Hodžić (Smajo) Emin 1955.-1994. Krbešević (Osman) Zijad 1954.-1992. Lepić (Osman) Fadil 1961. -1992. Mahmutagić (Avdo) Jasmin 1963.-1993. Međić (Mehmed) Edib 1964.-1992. Međić (Ramiz) Senad 1967. -1995. Mejrić (Munif) Samir 1973.-1994. Memić (Bešo) Mujo 1944. -1993. Mujić (Kasim) Nermina 1973. -1994. Mulić (Adem) Rasim 1960. -1993. Mustabašić (Ahmet) Muhamed 1958. -1993. Mustabašić (Fadil) Sead 1967.-1992. Omerović (Rašid) Nermin 1968.-1994. Omerović (Nurudin) Rašid 1940.-1993. Osmić (Arif) Arif 1932.-1993. Salakanović (Sead) Admir 1975.-1994. Salkić (Salih) Himzo 1962.-1993. Salkić (Tahir) Tarik 1969.-1994. Suljaković (Alija) Hajrudin 1955.-1992. Suljaković (Ibrahim) Salih 1943.-1994. Suljaković (Muharem) Suljo 1949.-1993. Šehić (Mujo) Mirsad 1967.-1994. Šehić (Hazim) Sead 1973.-1994. Vraneš (Boro) Marko 1944.-1993. Hasanić (Salim) Hasan 1966.-1993. PREDSJEDNIK DŽEMA'ATSKOG ODBORA Suljaković Ašir Džema`at Liješnica – Izvještaj o radu za 2008. godinu: U džamiji u Liješnici u prošloj godini urađena je kompletna unutrašnjost džamije, fasadirani su zidovi, stolarija farbana, obloženo stepenište i zamjenjena rasvjeta. Uspješno je privedena akcija oko kupovine zemljišta za novi mezaristan. Ugrađena je klima uređaj u džamiji, kao i u mesdžidu u Gornjoj Liješnici. DŽEMA'AT MOŠEVAC
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: h. Husein ef. Bradarić Po pričanju starih stanovnika, Moševac je naseljen kada su Turci napustili Bosnu, po kazivanju koja se pamte za vrijeme Austro-ugarske monarhije, Moševac je imao negdje oko 13 domaćinstava. Prvi tragovi vjerskog života se ne pamte niti ima pisanog traga. Međutim spominju se dva mekteba i to: u mahali zvana «Mrvoljci» i danas postoji meraja gdje je bio taj mekteb. Nema pamtioca niti predaje kada je sagrađen, u narodu se spominje čovjek po imenu «BURDA», koji je navodno sagradio taj mekteb. Po svoj prilic da je tada imamsku dužnost obavljao Mula Meho ef. Mujaković iz Moševca. Drugi mekteb se nalazio u mahali «Avdići» koji je sagrađen 1927/28.g. za vrijeme stare Jugoslavije. Imami u tom mektebu po sjećanju i narodnom predanju bili su: Ramić Mehmed, Jablanica – Tešanj; Bešo Mujo, Koprivna, Mehmed ef. Halilović. Koprivci – Tešanj; Husanović Husejin ef. do 1932. Moševac. Od 1932 – 1937. Hasan ef. Ljevaković – Moševac, Od 1937 – 1938. Husanović Husejin ef. II (Šećin) Moševac, Od 1938 – 1939. Husanović (Sulejman) Ramo – Moševac, 1939 – 1940. Himzo Ljevaković Treoče – Tešanj, 1940 – 1947. Hasan ef. Ljevaković u ovom periodu je napravljena džamija tačnije od 1.1. do 10.XI 1946. godine 1947 – 1948. imamje Kalabić Mustafa ef. Jablanica, 1948 – 1950. imam je Baraković Husejin ef. Miričina – Tuzla, 1950 – 1955. imam je Hazim ef. Mujić – Gračanica, 1955 – 1957. imam je Hasan ef. Ljevaković . Moševac, 1957 – 1970. imam je Jusuf ef. Halilović Koprivci – Tešanj, 1970 – 1971 imam je Husein ef. Bradarić N. Šeher, a pola godine Alija Hallilović Koprivci – tešanj, 1971 – 1972. Husejin ef. Bradarić – honorarno 1972 – 8 mjeseci Skejić Mustafa iz Bradića, 1973 – 2003 Husein ef. Bradarić iz Novog Šehera, Vakufska kuća je napravljena 1979. godine, a gasulhana 1975. godine. Mutevelije su bili: od 1928 .- 1937. Šaćir Mujaković, Alija Avdić 1937 – 1952., h. Delić Mustafa zvani Muhtar 1952 1970. Hasan Avdić, Salih Delić, Refik Avdić. Mustafa Ramić, Avdo Delić, Ibro Avdić, Šemso Husanović, Mujo Mehmedović, Fadil Muminović i Smajo Halilović. Vakifi: - Saća Avdić 20 dunuma na toj parceli je i džamija, - Duda Husanović, - Mejra Husaković, - Omer Mujčinović (Čolo), - Brkić Arifovca ne zna se ime i - Husanović Mustafa Spisak šehida: 1. Jusić Rifat – 16.07.1992. godine, 2. Brkić Idriz – 16.08.1992. godine 3. Alibašić Fadil – 21.08.1992. godine 4. Isaković Amir – 01.10. 1992. godine 5. Avdić Fahrudin – 08.10.1992. godine 6. Skula Muhamed – 17.04.1993. godine 7. Kovačević Ramo – 02.07.1993. godine 8. Kalabić Osman – 22.08.1993. godine, 9. Muminović Šaban – 30.01.1994. godine, 10. Husanović Senad – 27.02.1994. godine, 11. Spahić Senahid – 08.07. 1994. godine 12. Avdić Sulejman –«dajdža» 26.07.1995. godine 13. Kalabić Salim – 29.06. 1991.g. ubijen u Hrvatskoj. CIVILNE ŽRTVE RATA 1. Delić Saliha Ema – 06-08-1992. godine 2. Pridjevčić Begte Semija 02.09.1992. godine 3. Bravo Nedžad – 02.09.1992. godine 4. Avdić Meho, 05.10.1992. godine, 5. Kalabić Sajda – 07-07-1994. godine Džema`at Moševac – Izvještaj o radu za 2008. godinu: Ugrađena je solarija na novoj džamiji, te kompletno fino i grubo malterisanje i krečenje unutrašnjosti džamije. Također je u prošloj godini uvakufljena nova parcela za proširenje harema džamije DŽEMA'AT RAVNA
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Halid ef. Halilović 1. U skoroj prošlosti u našem selu Ravna nije bilo skoro ni 30 kuća. Ravna se nalazi 7 km udaljenosti od Maglaja od asfalta, motela niže Maglaja pa do Ravne je 5 km. Graniči sa Tešanjskom opštinom, tešanjskom Jablanicom i selom Koprivce. Selo se nalazi zapadno od grada Maglaja tj. između Žagra i Crnog vrha prema Tešnju. U ovom selu prije rata glavne privredne grane su bile: stočarstvo, voćarstvo i poljoprivreda, dok je većina stanovništva pretežno bilo u državnim preduzećima. Ravna se nalazi na 450 m nadmorske visine. Spominje se u veoma starim arhivima u Maglaju, gdje stoji da je Ravna ranije naseljena od Maglaja, a to potvrđuje i rudnik bakra, koji je bio glavni razlog naseljavanja. Taj rudnik se nalazi 2 km od asfalta i motela, a kada se pravio put za Ravnu nađeno je mjesto, gdje su bile topionice (šljake). I danas postoji jama gdje je vađena ruda. U Ravnoj se nalazi bogumilsko groblje na brdu obraslo šumama kupljina i još jednom manjem brdu zvanom Gaćice. To brdo počinje u Moševcu od džamije, pa prostire se do pola Ravne. Tu postoji preko 100 izvora, a i bogato je vodom. U Sarajevskom muzeju postoji zemljopisna karta još iz Austrougarske monarhije. Još iz Turskog razdoblja postpje groblja i to između Ravne, Koprivaca i Jablanice, pokraj druma puta koji se zvao Vezirski put. On je smješten između Doboja i Travnika. Mezarja su poredana u redove, posebno muški, posebno ženski, a posebno djeca. Nišani su tesani od običnog kamena, a i od granita. Može se vidjeti po nišanima da bile neke ličnosti, vojnik ili političar, a to dokazuju razni simboli na nišanima, npr. sablje, turbani i dr. Ograđeni su mekanim remenom – sedra koji je tesan, a tog kamena na ovim prostorima nema, jedino je most na Drini ćuprija izgrađen od tog kamena. 2. Nekih značajnih događaja nema. 3. Džema'at u Ravnoj postoji još od prije gradnje mekteba, a po pričama starijih ljudi, klanjalo se sve po kućama. U vrijeme Austrougarske napravljen je prvi mekteb, koji je porušen 1964. godine, a 1965. godine napravljen je novi. 1990. godine započet je temelj novoj džamiji, a gradnja je prekinuta tokom rata, da bi se po završetku rata 1998. godine ponovo nastavilo sa gradnjom. 1946 –47. godine Moševac i ravna su pravili zajedničku džamiju, a bila je u sastavu Moševačkog džema'ata. 4. Prvi imam u Ravnoj je bio Kalabić ef. iz tešanjske Jablanice, a obavljao je i dužnost imama u Moševcu. Od tada pa do danas prošlo ih je mnogo, a današnji imam je Mustafa ef. Skejić, koji je bio i imam u Moševcu od 1972-73. godine. 5. Mutevelije džema'ata su: Muminović Muharem, Torić Avdo, Muminović Himzo, Muminović Arif, Muminović Smajl, Muminović Sejfo, Kalabić mehmed, Kovačević Smajl, Kalabić Sead i sadašnji Muminović Halid. 6. Najpoznatiji vakif u džema'atu je Skula Huso, koji je poklonio zemlju Hodžička. 7. Šehidi u džema'atu su: 1. Muminović (Hajde) Mehmedalija, 2. Muminović (Avde) Izudin, 3. Kalabić (Sulje) Mustafa, 4. Kalabić (Salke) Pepo, 5. Suljaković (Mehmed) Esad, 6. Spahić (Bege) Jasmin, 7. Spahić (Muhameda) Ramiz i 8. Spahić Mejra, supriga Muhameda. Predsjednik džema'atskog odbora Muminović Halid Džema`at Ravna – Izvještaj o radu za 2008. godinu: U prošloj godini je nastavljeno sa završnim radovima u unutrašnjosti džamije i pripremama za otvorenje iste, te iznalaženje mogućnosti za izgradnju imamskog stana. DŽEMA'AT ULIŠNJAK
Dužnost imama, hatiba i muallima obavlja: Sanid ef. Salkić U Ulišnjaku, koji je udaljen od Maglaja 4,5 km, prije 200 i više godina živile su tri porodice i to Hasanići, pa se naelje po tome nekada i zvalo Hasanići. Inače to je bila begovska zemlja (i Ulišnjak i Straište) poznatih maglajskih porodica Terzimehić i Mulahasanović. U Ulišnjaku je nekada bila i kula Husejina kapetana Gradaščevića , od koje je danas samo gomila kamenja. Nije bilo posjeta, do sada od strane velikodostojnika. U Ulišnjaku je doskora namaz obavljan u starom mesdžidu napravljenom 1965. godine, i koji još nije srušen, iako nije u funkciji. Prije nego što je napravljen stari mesdžiod vjerski obredi su se obavljali u kući – čardaku Muje Mahmića. Džuma namaz se obavljao u Maglaju. 2001. godine izgrađen je novi mesdžid i to od strane Kuvajtske humanitarne organizacije. U Straištu je postojao stari mesdžid (napravljen 1948. godine), a nakon 41 godinu napravljen je novi mesdžid (1989.godine). Isti je srušen i spaljen tokom agresije '92-95. 2002. godine u Straištu je izgrađen i pušten u funkciju sadašnji mesdžid, i to od strane humanitarne organizacije Human Appeal Ured Sarajevo. Izgradnjom novih mesdžida izgrađene su i nove gasulhane. U Ulišnjaku postoji i imamski stan koji je izgrađen 1976. godine. Na području džema'ata izgrađene su i šehidske česme ( u Šipragama i u Gornjem Ulišnjaku). U džema'atu su službovali slijedeći imami: Sulejman ef. Osmić, Ahmet ef. Kasumović, Edhem ef. Halilović, Mustafa ef. Brka, Husejin ef. Osm,ančević, Husejin ef. Bradarić, Ibrahim ef. Okanović, Hajrudin ef. Delić, Salih ef. Inal i Nihad ef. Kruško. U Straištu su službovali slijedeći imami: Adil ef., Agan ef. Hodžić, Selim ef. Muminović, Husejin ef. Osmančević, Mehmedalija ef. Hafizović i Asim ef. Kusur. Mutevelije su bili: Mehmed Mahmić, Smajo Mahmić, Džafer Hasanić, Ibro Hasanić, Omer Hasanić, Meho Mahmić, Ibro Dedić, Zaim Muminović, Muhamed Ruvić, Mehmed Hasanić, Junuz Mahmić, a u Straištu: Sulejman Čizmić, Ibro Delić, Ibrahim Hodžić, Ramiz Hodžić, Džemal Delić, Bego Hodžić. Vakifi našeg džema'ata su: Ramiz Hasanić i Džafer Hasanić. Šehidi Ulišnjaka i Straišta su: Bećirović Hajrudin, Hasanić Hamdija, Hodžić Esad, Hodžić Kasim, Hodžić Hazim, Gračić Izet, Isić Elvir, Hodžić Sakib, Hodžić Isak, Hasanić Jasmin, Dedić Kasim, Mačković Edhem, Delić Ibro, Gračić Aziz, Mujanović Ibro, Delić Akif, Delić Kasim, Gračić Selim, Mačković Nihad, Mahmić Nihad, Berber Uzeir, Mačković Eniz, Hasanić Fahir, Hodžić Jasmin, Mahmić Šahzudin, Mahmić Samir, Hasanić Emir, Hodžić Džemmail, Hrnjičić Rifat, Hasanić Mirsad, Hodžić Nezir i Mačković Ahmet. Predsjednik džema'atskog odbora: Mujo Mahmić Džema`at Ulišnjak – Izvještaj o radu za 2008. godinu: Urađena je prva faza grubih radova imamskog stana i mektebske učionice, te započete pripreme za realizaciju druge faze. U haremu mesdžida na Straištu urađeno je šehidsko spomen obilježje i česma. |